Crna Hronika

Naslovnica Crna Hronika

SANJIN SEFIĆ PREBAČEN U ZENICU JER JE DOBIO BATINE U SARAJEVSKOM ZATVORU EVO I ZBOG CEGA

Na današnjem nastavku suđenja Sanjinu Sefiću, optuženom za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa i krivično

djelo neukazivanje pomoći osobi povrijeđenoj u saobraćajnoj nesreći, u kojoj su smrtno stradale Selma Agić i Edita Malkoč i

njegovim pomagačima u bijegu iz BiH, završen je dokazni postupak Tužilaštva.Tužiteljica Jasminka Knežević je u sudski spis

uložila materijalne dokaze. Među ovim dokazima uvrštene su potvrde o oduzimanju predmeta od nekoliko optuženih. Tako su

od Dine Alića, Sauda Nišića, Sare Sefić 18. oktobra 2916. oduzeti mobiteli. Od Pere Milivojevića je oduzet video materijal Granične

policije na kojem se vidi da je optuženi Sanjin Sefić dovezen na granični prelaz Uvac. Oduzeti su videozapisi i od Mustafe

Haračića, kao i od Naide Sijarić od koje je oduzet snimak nesreće koja se desila kod Muzeja 11. oktobra 2016.

U sudski spis uloženi su izvještaji telekom operatera o izvršenim listinzima poziva optuženih u periodu od 10. do 13. oktobra 2016.

Uloženi su i ispisi ostvarenih kontakata optuženih u spomenutom periodu a koje je na prethodnom ročištu vještačio Adnan Bešlić vještak iz Centra za forenziku FUP-a.

Advokat Kerim Čelik, koji zastupa Sanjina Sefića 6. aprila Sudu je dostavio prijedlog dokaza koji odbrana misli da izvede, no, taj

spisak do jučer nije dospio u ruke tužiteljici Knežević, te je ona zatražila da se na narednom ročištu očituje na predložene dokaze

odbrane, prenosi Oslobođenje.Dodajmo da je Sanjin Sefić i danas iz KPZ Zenica doveden u sudnicu uz pojačane mjere

obezbjeđenja. Nezvanično se moglo čuti da je njegovo prebacivanje iz Sarajeva u Zenicu, te veliki broj specijalaca oko

njega iz razloga što mu je, navodno, u KPZ Miljacka sigurnost bila ugrožena, odnosno, jer je tamo dobijao batine od drugih zatvorenika.

Selmin otac Amir Agić prevalio je ponovo 130 kilometara u jednom pravcu da bi danas prisustvovao još jednom ročištu koje je kratko trajalo.

“Ovim nije završen dokazni postupak tužilaštva. Imamo jednog dečka koji bi trebao da svjedoči kako su Selma i Edita prelazile

ulicu. On je bio s njima i u trenutku nesreće ulazio je u taksi.

Važno je da se povremeno i porodice poginulih oglasimo da se

ovo ne bi zataškalo”, priča Amir Agić, prenosi Oslobođenje.

Žestoki momak kruševačkog asfalta Ivan Mitrović Biza ponovo je prozvao Kristijana i obecao da ce ga prebiti ako ne prihvati mec u parovima cekam te Kristijane..

Žestoki momak kruševačkog asfalta Ivan Mitrović Biza ponovo je prozvao Kristijana! Već

nekoliko puta Biza je javno pozivao Kristijana na duel da ukrste pesnice uživo na televiziji

nakon što bude izašao iz zatvora, ali se Kristijan povodom ovoga još nije izjasnio.

Podsetimo, pre par godina, Kristijana je javno izazvao Kika, čovek sa najvećim bicepsom

u Crnoj Gori i poručio da trenira i da se javi kada bude najjači da odmere snage, ali

Kristijan nije odgovorio ni na taj poziv. Da li će odgovoriti na Bizin, ostaje da se vidi…

Otkrivena najveca tajna u zadnjih 20 godina.Rile iz vize je glumio i oponasao Ismeta Bajramovica Cela a evo i zbog cega (FOTO,VIDEO)

Ismet Bajramović zvani Ćelo  rodjen je u Sarajevo, 26. aprila 1966 – Sarajevo, 17. decembar 2008 je bivši komandant Vojne policije Armije BiH.

U julu 1985. godine Bajramović je osuđen na zatvorsku kaznu od 11 godina zbog brojnih krivičnih djela. Zatvorsku kaznu je

odležao u Kazneno-popravnom Zavodu u Zenici. Iz zatvora je

pušten u 1991. godini.Celo je osudjivan i za silovanje djevojke

jedne prilike.2008 godine je pocinio samoubistvo u svom naselju

na ciglanama.Po njemu je snimana uloga Rileta Kabadahije u Vizi Za Buducnost

Brcko zavito u tugu Prijavila policiji Poročici Nizami u Brčkom ukradeno 890.000 KM

Možete pretpostaviti u kakvom su čudu bili istražitelji kada im je prijavljeno da je u brčanskom mjestu Cerik, iz kuće Nizame al

Raise, poznate kao i “iscjeliteljka Kur’anom”, ukradeno više od – dva miliona maraka, objavile su Nezavisne novine. ‘Krađu je prijavila Nizamina kćerka. Policajci su ubrzo otišli na

mjesto događaja te uviđajem utvrdili da u odnosu na dva miliona maraka, koliko je po prijavi ukradeno, nedostaje zapravo 890.000

KM”, rekao je neimenovani izvor Nezavisnih. Banjalučke novine navode kako se jednostavnom računicom zaključuje da je policija ustanovila da je u kući i dalje više od 1,1

miliona maraka, a što se dogodilo s ostatkom, još se istražuje. Halid Emkić, šef Operativno-komunikacijskog centra u Policiji

Brčko distrikta, rekao je da je u toku istraga, nakon što se policiji obratila jedna Brčanka i prijavila da je nepoznata osoba, ili više

njih, provalila u kuću njene majke, u mjestu Cerik.

“Izvršen je uviđaj i o događaju je obaviješten tužilac”, rekao je Emkić

Nastavak suđenja Nuši Bunić: uzela Noz od 9.5 centimetara zaletila se na Dečka i zatim ga izbola nožem

Suđenje 21-godišnjoj Bunić počelo je u veljači, ali će do daljnjeg biti zatvoreno za javnost zbog zaštite privatnog i obiteljskog života osumnjičene

Na Županijskom sudu u Varaždinu nastavlja se suđenje Nuši Bunić (21) optuženoj da je 15. lipnja prošle godine oko tri sata na

livadi uz Dravu nožem oštrice 9,5 centimetara ubola u vratnu arteriju svoga bivšeg dečka Nikolu Tureka (30).

Suđenje Bunić počelo je u veljači, ali će do daljnjeg biti zatvoreno za javnost zbog zaštite privatnog i obiteljskog života

osumnjičene. Na zadnjem ročištu ispitani su sadašnji dečko optužene te jedna njezina prijateljica i prijatelji ubijenog Nikole

Tureka. Obrana optužene pokušala je od svjedoka doznati je li se

Nuša imala razloga bojati Nikole Tureka, no takvo što nitko nije potvrdio, piše Jutarnji.

Nuša Bunić osumnjičena je da je ljetos u predjelu Beli kipi uz

rijeku Dravu na području Varaždina, napala svog bivšeg dečka

Nikolu s ciljem da ga usmrti. Nož kojim ga je ranila bio je

dugačak 9,5 centimetara. Njime je prerezala Nikolinu karotidnu

arteriju, a zatim pobjegla smjesta nesreće. Kada je došla do

Aquatehnike nije tražila da netko nazove Hitnu pomoć, već samo njezinog oca.

Turek je počeo obilno krvariti, pao u šok i zadobio moždani udar.

Iako su mu u Općoj bolnici Varaždin uspjeli zašiti arteriju, liječnici

ga nisu mogli spasiti. Policija je pronašla nož kraj Nušinih hlača i

grudnjaka na mjestu događaja, Nikolinu krv na njemu, kao i na pločicama u portirnici Aquatehnike.

JEZIVA ISPOVJEST NAJOPASNIJEG PLAĆENOG UBICE ZEMUNSKOG KLANA NA BALKANU: Ubijao sam ih za samo pet sekund zatim ih fasirao u masini za mljevenje mesa a onda..i!

– Bojović je dva dana masakrirao Jurišića – rekao je Kalinić i dodao da je Bojović učestvovao u ubistvu Ilije Novovića, kao i da je Milošu Simoviću platio ubistvo Kuje

Kriještorca, svedoka u slučaju atentata na premijera Zorana Đinđića
U svojoj završnoj reči pred Specijalnim sudom Sretko Kalinić rekao je da nije ubio Milana

Jurišića Jureta jer on ne kristi hladno oružije prilikom likvidacija. Njegov recept su kako je rekao, likvidacije beogradskog ološa koje traju pet do šest sekundi. Najduža likvidacija mu je trajala minut i po, a reč je o ubistvu Zorana Uskokovića Skoleta…

Kaliniću je optužen da je sa Lukom Bojovićem, Milošem Simovićem i Vladimirom Milisavljevićem ubio Branka Jevtovića Jorge i pokušao da ubije Andriju Draškovića i Zorana Nedovića Šoka, kad su nastradala dvojica njihovih telohranitelja.

Kalinić je veći deo svoje završne reči posvetio upravo brutalnoj likvidaciji Jurišića, čije je telo raskomadano i bačeno u madridsku reku Manzanares, prenose “Novosti”. Za ovo

ubistvo u Španiji se sudilo Bojoviću, ali je oslobođen optužbe. Tamošnji sud je prvostepenom presudom utvrdio da se ne može verovati svedočenju Kalinića, koji je

optužio svog, kako on kaže nekadašnjeg prijatelja. Bojović je u svojoj odbrani tvrdio da je upravo Kalinić ubio i raskomadao Jurišića, jer je on poznat kao “kasapin”. Bojović je dva

dana masakrirao Jurišića – rekao je Kalinić i dodao da je Bojović učestvovao u ubistvu Ilije Novovića, kao i da je Milošu Simoviću platio ubistvo Kuje Kriještorca, svedoka u slučaju atentata na premijera Zorana Đinđića.

Kalinić je optužio Simovića da je ubio Ninoslava Konstantinovića, čija je sudbina i dalje nepoznata.

– Jedan dan mu je trebalo da iskopa rupu i pripremi sve da likvidira svog druga. On je veliki lažov i prevarant, više ljudi je zbog njegovih manipulacija izgubilo život – naveo je Kalinić

BIH DOBIJA ZATVOR S PET ZVJEZDICA, ZOVU GA ‘HOTEL EVROPA’: U ĆELIJAMA INTERNET, TV, FRIŽIDER, SANITARNI ČVOR..

Zatvor će služiti da u njemu svoje kazne izdržavaju osuđenici Suda BiH, kojih trenutno ima 482 i koji su smješteni u neki od entitetskih zatvora, a za šta država plaća naknadu entitetima

Državni zatvor u Vojkovićima, iako završen u decembru prošle godine, kada ga je i zvanično od izvođača radova preuzelo Ministarstvo pravde BiH, još nije pušten u rad. Kad će biti – ne zna se, piše Faktor.ba.

Kamen temeljac za ovaj pompezno najavljivani projekat postavljen je daleke 2006. godine. Prvi ozbiljniji radovi su počeli tek sedam godina kasnije. U međuvremenu su se

smjenjivali brojni problemi, cijena izgradnje je više puta povećavana, da bi se 12 godina kasnije, kada je zatvor konačno i izgrađen, pojavio problem s tehničkim prijemom. Općina

Istočna Ilidža je, umjesto prvobitno dogovorene cijene tehničkog prijema, tražila postotak od ukupne investicije, te se došlo do cifre od 530.000 KM, što je pet puta više od cijene koja je bila planirana.

Josip Grubeša, ministar pravde BiH, za Faktor kaže da je na pomolu rješenje i ovog problema, s obzirom na to da je Okružni sud u Istočnom Sarajevu takvu odluku načelnika

Općine Istočna Ilidža stavio van snage, a tu odluku je potvrdilo i entitetsko Ministarstvo za prostorno uređenje, graditeljstvo i ekologiju.

– Ministarstvo pravde BiH sada dogovara cijenu tehničkog prijema sa firmom koju je odredila već ranije Općina Istočna Ilidža. S obzirom na to da se dogovaraju dvije strane

teško je govoriti o konačnoj cijeni koja će tu biti – kaže Grubeša, ali ističe i da bez obzira na to kolika cijena u konačnici bude određena, Bosnu i Hercegovinu najviše košta nestavljanje zatvora u funkciju.

Zatvor će služiti da u njemu svoje kazne izdržavaju osuđenici Suda BiH, kojih trenutno ima 482 i koji su smješteni u neki od entitetskih zatvora, a za šta država plaća naknadu entitetima.

Što se tiče uvjeta u samom zatvoru, od početka njegove izgradnje govori se o evropskim standardima u tretiranju zatvorenika. Ministar Grubeša je za Faktor pojasnio šta to u praksi zaista i znači.

Jedan od glavnih standarda je taj da na ćelijama uopće nema rešetki. Pored toga, zatvor ima mogućnost da svaka ćelija, koja je površine 12 kvadratnih metara, (koliko iznosi

evropski standard), ima svoj sanitarni čvor, svaka ćelija ima toplu vodu, mogućnost pristupa internetu, gledanja televizije, korištenja frižidera…

– Zatvorenik ima mogućnost praktički svih onih normalnih aktivnosti koje se vode u “normalnom” životu, jasno uz dobro ponašanje i prema kazni koju je dobio. Sve ovisi o

tome kakva je kazna, odnosno šta je taj zatvorenik učinio. Imamo četiri bloka, s tim da u ovom bloku A će biti samice – čak su tu i gumene prostorije… Sve ovisi o tome za šta je neko osuđen i kako se ponaša u zatvoru – kaže Grubeša.

Osim toga, svaki zatvorenik mora imati mogućnost povoljnog medicinskog tretmana, pristup edukacijama svih vrsta, adekvatne posjete rodbine i prijatelja, dovoljno prostora

za slobodne aktivnosti, mogućnost angažiranja kroz neki rad, ali i da se taj rad na neki način stimulira, odnosno plaća.

Uzevši u obzir sve navedeno, nimalo ne čudi to da su mnogi ovaj zatvor prozvali “hotel Evropa”.

– To ne znači da je smještaj u njemu kao u hotelu, već se odnosi upravo na te evropske standarde. Znači, svi oni standardi koji se susreću po evropskim zatvorima bit će preneseni i na ovaj zatvor. Moramo i to naglasiti da je ovo zatvor zatvorenog tipa – naši zatvori u BiH jesu zatvorenog tipa kada govorimo o Zenici i Foči, ali oni imaju unutar sebe i dio koji nije zatvoren, a ovdje će biti isključivo zatvorenog tipa. Mi nemamo neki model unutar BiH gdje bi se mogli ugledati kako će funkcionirati naš zatvor – kaže Grubeša.

Iz tog razloga su, kako kaže, obišli mnoge zatvore u okruženju i šire.

– Tu smo vidjeli kako stvari funkcioniraju, pokupili iskustva, razgovarali sa njihovim ljudima koji vode zatvorske sisteme, koji su ogromni u poređenju sa našim trenutnim stanjem i dobili svu moguću podršku i pomoć, čak i u materijalnom smislu. Nemam

nikakvu bojazan da će zatvor, kada bude jednog dana otvoren, a vjerujem do kraja godine da će biti u punom svom kapacitetu, biti zatvor pravog evropskog standarda – kaže sagovornik.

Ono o čemu se mora voditi računa, kako kaže ministar, jeste da se ne napravi niti jedna pogreška u stavljanju zatvora u funkciju.

– Mi zatvor nismo gradili posljednjih 100 godina. Kako nemamo iskustva, moramo biti vrlo pažljivi i oprezni, jer zatvor je jedna vrlo bitna poluga u vladavini prava i pravnoj državi – kaže Grubeša.

Ministar kaže da će i nakon što konačno jednog dana zatvor bude stavljen u funkciju, s obzirom na to da ima kapacitet za prijem 350 zatvorenika, dio njih i dalje kazne morati izdržavati u entitetskim zavodima.

– Samim tim mi moramo povećati kapacitet zatvora. Kapacitet zatvora ćemo povećati na način da ćelije koje su jednokrevetne pretvorimo u dvokrevetne. Osim toga, nemamo uopće zatvorskih čuvara na nivou BiH – kaže ministar.

Kako je za Faktor pojasnio, većina čuvara koji rade u entitetskim zavodima nije zainteresirana za posao u državnom zatvoru, s obzirom na to da su plaće na državnom

manje nego na entitetskom nivou i da ljudi koji godinama rade u tim zatvorima ne žele mijenjati mjesto prebivališta i slično.

– Mi moramo itekako voditi računa o izboru ljudi koji će raditi u zatvoru. Moramo primiti

ljude koji će to raditi odgovorno, kvalitetno, profesionalno, jer se radi o zatvorenicima koji

u prosjeku imaju deset godina i devet mjeseci zatvora. Mora se tu biti vrlo osjetljiv, jer ne

možemo sada ako gradimo nešto iz temelja, da te temelje napravimo na klimavim nogama – kaže Grubeša.

U međuvremenu je, kaže, upućen u proceduru Zakon o izvršenju kaznenih sankcija kojim se mijenja uređenje rukovodstva zatvora.

– Dosadašnji zakon je govorio o tome da će biti samo jedan upravnik, međutim mi na nivou BiH imamo sve institucije koje su tripartitne i u tom smjeru idu i ove izmjene, plus neke druge izmjene koje se ne tiču konkretno zatvora – kaže Grubeša.

Ministar kaže i da se išlo na poboljšanje zakonske regulative što se tiče izvršenje kaznenih sankcija i imenovanje v.d. upravnika.

– V.d. upravnika nam je bitan zbog svih ovih ranije spomenutih stavki da moramo osposobiti ljude koji će raditi u zatvoru, moramo napraviti medicinski blok, napraviti

posebno organizirane edukacije što se tiče pedagoga, psihologa, sociologa… I moramo vidjeti kako ćemo organizirati radni status, odnosno kako ćemo napraviti zanimaciju

unutar zatvora. Nemojmo zaboraviti da se radi zatvor kao jedan mali grad. Ljudi unutra i žive i spavaju i umiru. Nije lako doći, prerezati vrpcu i reći: “Danas je zatvor otvoren” – kaže ministar.

Dodaje da će se truditi da se zatvor otvara blok po blok iz razloga što je Ministarstvo već od 1. decembra prošle godine preuzelo zatvor od izvođača radova.

– Puna četiri mjeseca mi nismo koristili zatvor, jer ne znamo da li nam sve fukcionira u njemu, ne možemo dovesti zatvorenike, a utvrditi da nešto nije uredu. Gdje ćemo onda sa

zatvorenicima, moramo ih ponovo seliti, a nemamo taj luksuz. Iz tog razloga moramo biti oprezni sa otvaranjem – kaže Grubeša i ističe da se izbog toga mora što prije doći do

upravnika, potom pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u zatvoru, te donijeti sve potrebne pravilnike koji se tiču života u zatvoru kako bi zatvor mogao funkcionirati u punom kapacitetu.

U državnom zatvoru postoji pet hala od 250 do 300 kvadratnih metara koje su opremljene svim priključcima tako da se može bilo šta proizvoditi unutar unutar zatvora.

– Nastojat ćemo da napravimo mogućnost da to što zatvorenici naprave se može plasirati na neki način na tržište. Njima se time daje motivacija da rade i samim tim da zarade

neki novac unutar zatvora, jer, kako sam rekao, dugo godina su naši zatvorenici osuđeni – kaže ministar Grubeša.

Zatvorenici će imati mogućnost i da se školuju, bit će organizirane osnovna i srednja škola, a morat će im se omogućiti i da se visoko obrazuju.

– Zatvor kao institucija, imat će sve moguće na dispoziciji ljudima koji su zatvoreni unutra, da su im zagarantirana sva ljudska prava, a jedino što im nije zagarantirano, to je boravak na slobodi – zaključuje Grubeša.

U gradnju prvog državnog zatvora u BiH uloženo je oko 50 miliona maraka. Riječ je o projektu koji je rađen po najsavremenijim svjetskim standardima gradnje kaznenopopravnih ustanova i prva je takva građevina napravljena u BiH.

Kompleks “najmodernijeg i najsigurnijeg zatvora u Evropi” prostire se na površini od 24.000 metara kvadratnih. Čini ga deset objekata, a osim objekata u koje će biti

smješteni zatvorenici i pritvorenici, tu će biti smješteni bolnica, kuhinja, sportska sala, radionica, mrtvačnica, kantina, prostor za vjerske potrebe i druge sadržaje.

Ovo je Covjek zbog kojeg je u zatvoru strahovao i Ismet Bajramović Ćelo.Dvojicu momaka je placao da ga cuvaju od mene (VIDEO)

U popravnom domu završio je još kao dijete, a prvi put u pravom zatvoru, u Zenici, 1986.

godine. Od tada, pola svog života provodi iza rešetaka. Kaže jedini tko ga je našamarao u

zatvoru je Ismet Bajramović Ćelo. Bilo je to 80-tih godina. Ćelo je, tada, morao platiti

ljude da ga čuvaju da ga Hasan ne izbode nožem.

 

Pogledajte spektakularnu pljacku Aerodroma u Sarajevu Zijada Turkovica i ostalih odakle je ukradeno par miliona (VIDEO)

Prvi je svjedočio Alan Bajić koji je rukovodilac na aerodromu za održavanje informacione i komunikacione tehnologije. Bajić je pojasnio na koji način su video nadzorom pokrivene prostorije aerodroma i kargo centra.

– Taj dan sam izašao s posla da uzmem medicinske rezultate za djete. U međuvremenu su me obavijestili da se dogodila pljačka. Tada je bilo oko 14. 50 sati. Vratio sam se i stavio na raspolaganje istražiteljima – kazao je Bajić.

Svjedok je pojasnio da video nadzor snima događaja unutar aerodroma na dvije lokacije od kojih je jedna poznata i nalazi se unutar Kargo centra dok je druga tajna lokacija. On

je dodao da je istražiteljima predao dijelove snimaka sa sedam nadzornih kamera koji su bili njima interesantni za istragu te da im je to snimio na cd.

Drugi se kao svjedok pojavio Vojislav Dolić koji je u vrijeme pljačke obnašao funskciju šefa centra sigurnosti.

Za vrijeme pljačke bio sam u svojoj kancelariji. Šef tehničke sigurnosti mi je kazao da se u Kargo centru dogodila pljačka. Kada smo sišli dolje, sve je bilo gotovo, a ljudi su bili

uznemireni. Obavijestili smo policiju, mada je tu već bilo graničnih policajaca – kazao je Dolić.

Veoma interesantno svjedočenje pred Sudom BiH imao je Mithat Rakić koji je u vrijeme

pljačke radio na prijemu robe u kargo centar i bio je šef skladišta. Rakić je opisao na koji

način je pljačka izvedena.

– Stajao sam s desne strane kada je u našu prostoriju velikom brzinom uletio “audi Q7”. Iz vozila je izašao veoma krupan momak u policijskoj uniformi koji je spuštao kapu na

glavu. Za njim su i ostali izašli i počeli su glasno vikati SIPA i droga, a tražili su i šefa. Imali su na sebi original uniforme. Jedan je nosio kalašnjikov dok je drugi imao “hekler” s prigušivačem. Izgledali su mi kao pravi žestoki momci – kazao je Rakić.

Pokusao da bude Darko Saric i uhapsen Policajac ukrao dva kilograma heroina i prodao a evo i za koliko (FOTO)

Policajac I. M. iz Bora priznao je da je ukrao dva kilograma heroina iz sefa policije u tom gradu, nezvanično saznaje televizija Prva.

Međutim, on nije rekao na koji način je iznio heroin, kao ni kako je do njega došao, s obzirom na to da, prema saznanjima Prve, nije imao ključ od sefa.

Nezvanično, reč je o heroinu iz 2003. godine kada je 12 kilograma zaplijenjeno srbijansko-bugarskoj granici kod Negotina.

Zaplijenjeni heroin jedno vrijeme je bio skladišten u Negotinu, da bi onda bio prebačen u Bor.

Kako se navodi, prije godinu tokom popisa je primijećeno da nedostaju dva kilograma, vrijednosti od oko 40.000 eura.

Prema nezvaničnim saznanjima, policajac I.M. je heroin prodao sugrađaninu za 2.000 eura.

Više javno tužilaštvo odredilo mu je pritvor od 30 dana.

Pratite nas

0LikesLikes
65,981SljedbeniciPratite
17,484PretplatnikaPretplati se
>